Category Archives: Objave-Najave-Događaji

Марсеј, Франција: Солидарност со затворените транс луѓе

Во солидарност со транс заробениците/чките низ целиот свет, на 23 јануари, во 14:00 ч во Le Kiosque [Марсеј] е организиран ден на солидарност со филсмки проекции, работилница за пишување на писма и вегански грцики!

22-ри Јануари е интернационален ден на солидарност со затворените транс луѓе. Овај ден беше инциран од Мариус Мансон (Marius Mason), веган и транс, затворен 22 години во САД, на кого му беше изречена една од најдолгите затворски казни за активист на така наречената „Зелената закана“ (Green Scare).

На сите ни е познато дека затворот го уништува телото и душата, сакајќи да го скрши револтот и да ги угуши инцијативите, писмата и акциите на затворениците/чките. Транс затврениците/чките двојно повеќе страдаат од затворската казна и трпат двојно поголем физички и емоционален стрест од вистискиот кафез. Историски, борбата против затворите и притворот секгаш вклучувала транс луѓе, како борба водена од транс затвреници/чки и нивините поддржувачи/ки.

Како и сите луѓе кои живеат во страв, несигурност и се борат за опстанок, многу е веројатно дека транс луѓето ќе бидат уапсени само поради начинот на кој што се борат за да преживеат и опстанат. Многу често, затворениците/чките се заборавени, додека огромното монозинство на транс жени сеуште се затвораат во машки затвори, и скоро сите, секојденевно, без исклучок, се подложени на насилство, силување и понижување поради нивниот транс идентитет.

Притворањето/затворањето постои за да не заплаши, како обид да не спречи да се бориме. Нашиот најдобар одговор е да продолжиме со нашата борба, да покажеме солидарност и да продолжиме да се бориме против сите форми на затвори и опресија!

Се гледаме 23 Јануари, во Le Kiosque (38 rue Clovis Hugues) во 14:00!

Против сите форми на затвори!

Солидарност со затворените транс луѓе!

Слобода за сите!

Атина: Нов сквот на улица Темистоклеус бр. 58 во Егзархија

Вечерта на 10 Јануари, 2016 година ја окупиравме празната зграда на улица Темистоклус бр. 58 во Егзархија, Атина. Нашата намера е да се отвори место каде што мигрантите, кои поради Европските миграциони политики, се блокирани овде во Грција, ќе можат да живеат и да се самоогранизраат слободно без државна контрола. Ние сме група на индивидуалци/ки од различни места и со различен политички контекст, поврзани во борбата проотив државите, нациите, границите, логорите, затворите, капитализмот; против секој дел на овај трул систем на доминација кој не угнетува. Ние сме отворени кон секој/а кој/а се согласува со нашите основни принципи и сака да учествува во овај проект без скриена политичка агенда.

Овај сквот нема да биде јавна служба. Ние не сме „волонтери“ и ние не ги гледаме мигрантите како жртви. Еден од предизвиците на овај прокет ќе биде практично надминување на поделбата наметната од границите и државјанството. Оваа куќа се стреми да стане место каде луѓето ќе се самоорганизраат и ќе учат заедно еден/а од друг/а, без разлика на нивното потекло.

Ова е акт против системот и миграционите политики. Нашата намера не е да ја помагаме хуманитарната помош обезбедена од државата. Интегрираната и/или асимилираната, не-критичка хуманитарна помош, всушност и помага на државата да се фокусира на репресивните мерки со цел кривично да ја гони и контролира миграцијата. Ние цврсто одбиваме соработка, не само со државата и политичките партии, туку исто така со сите невладини огранизации (НВО сектор) и сите други организации и формации кои соработуваат со нив (официјално или неофицијално). Сите овие ништожници ја користат моменталната ситуацијата со мигрантите со цел да профитираат економски, да ги заштитат нивните интереси, да добијат политичка моќ, или да изградат некаков општествен углед.

Контролирањето на миграцијата е алатка во рацете на моќниците. Моментално грчката држава ја користи ситуацијата со мигрантите заглавени тука, за да направи притисок за време на преговорите за подобри услови кои ќе обезбедат имплементирање на третиот меморандум. Во исто време, европските држави го регулираат протокот на мигранти во согласност со нивната потреба за евтина работна сила, а остатокот од мигрантите се убивани (на копнените и водените граници и по улиците на европските градови), затворани или депортирани. Европската Заедница ги надградува своите репресивни гранични политики и преговара и прави договори со државите, во и надвор од еврпоските граници, за да ја продолжи и интензивира војната против миграцијата со поефикасни начини и средства. Моќниците се надеваат да ги обезбедат нивните имоти и привилегии од сите оние кои се експлоатирани од капиталистичкиот систем и неговите војни. Приватните и државните корпорации се обидуваат да извлечат што е можно повеќе профит од моменталната ситуација. НВО секторот ги застапува интересите на нивните работодавачи и финансиери, во главно државата, и се добро платени за нивната работа.

Поради правото на приватна сопственот луѓето спијат на улица додека илијадници куќи стојат празни. Има доволно добра и простор за сите. Ние само треба самите да посегнеме и го земеме тоа што ни треба.

Ја прогласуваме нашата солидарност и поддршка за сите форми на акција кои ги напаѓаат гранците, нациите, затворите, инфрастуктурата која ги репродуцира, и сите оние кои дирекно или индиркено го бранат сатусто кво!

Без расизам

Без сексизам

Без хомофобија

Без дискриминација

Без експлоатација

Без угнетување

Без хиерархија

Без авторитети

Без патриотизам

НЕ СЕ ДОБРЕДОЈДЕНИ:
Новинар(к)и/медиуми
Политичар(к)и
Полиција
Сите огранизации кои соработуваат со државата.

ДОБРЕДОЈДЕНИ се луѓето кои сакаат да се самоорганизираат, без разлика дали имаат документи или не, без разлика дали имаат статус на бегалци или не. Приоритет за сместување им е даден на оние кои немаат можности да престојуваат на друго место.

на италијански, португалски, англиски, грчки, германски јазик

Повикуваме на солидарност за поддршка на сквотот надвор од објектот. Наскоро ќе објавиме датум и време за административно собраните на прокетот.

Prag: Prvi maj – internacionalno protiv militarizma

prag-anarhisticki-prvi-maj

Situacija u našoj zemlji počinje da podseća na eru Hladnog rata. Američka vojska organizuje vojnu paradu širom istočne Evrope, mejnstrim mediji pozdravljaju propagandu SAD, visoko pozicionirani političari bi rado prihvatili trajno prisustvo vojnika SAD. Parole slične onima koje su se koristile u slavu SSSR-a, sada slave SAD. Krilatice slične onima koje su se koristile protiv američkog imperijalizma, sada se koriste za Rusiju. Sve to jer smo primorani da prihvatimo navodnu potrebu za jačanjem naše vojske za odbranu od ruske pretnje.

Kao odgovor na tu propagandu, sve više ljudi pozdravlja drugu stranu bipolarnog pogleda na svet. Obe grupe su slepe na okrutnosti svoje omiljene supersile i slepe za pravog tiranina.

Naš odgovor treba da bude međunarodna borba protiv kapitalističkog nacionalističkog militarizma. Treba istaći da ne moramo birati između dve imperijalističke svetske sile. Bipolarni svet hladnog rata, nacionalizma i militarizma, koristan je samo onima na vlasti i velikom vojnom biznisu koji parazitira na ljudskoj bedi. Nema koristi za ljude koji se nalaze na dnu društva. Naša borba bi trebalo da bude borba za bolje uslove života, za slobodu.

Zbog toga, Anarhistička federacija (Anarchistická federace, Češka) i Autonomna akcija (Автономное действие, Rusija) organizuju prvomajske demonstracije protiv militarizma. U ovom ludilu jačanja militarizma i nacionalizma, neophodno je pokazati mogućnost trećeg puta, odnosno, međunarodne borbe protiv ekonomskog ugnjetavanja. Zbog toga bi nam bilo drago ukoliko biste vi, naši/e drugovi i drugarice, podržali demonstracije, bilo prisustvom na demonstracijama ili širenjem ideje o demonstracijama.

Izvor: Autonomna akcija (Автономное действие)

Čileanski zatvori: Reči Tamare Sol Farias Vergara i Natalije Koljado, koje drže u istom krilu zatvora San Migel

Solidarity days with prisoners of social war in Chilean prisons, from 10 to 20 of April – related tag in Spanish
Dani solidarnosti sa zatvorenicima i zatvorenicama društvenog rata u čileanskim zatvorima, od 10. do 20. aprila

16. april 2015.

(Pisale bismo mnogo više, ali su mogućnosti za pisanje ove poruke, kao i mogućnost da našu akciju učinimo vidljivijom ograničene)

Drugarice/ovi u afinitetu:

U okviru nedelje agitacije za antiautoritarne zatvorenice i zatvorenike na svim teritorijama, koja je u toku ovih dana, a posebno za sutrašnji dan (17.4.) postoji poziv na solidarnost sa zatvorenicama/ima sa dugogodišnjim kaznama, Natalija Koljado i Tamara Sol Farijas šalju svu svoju ljubav, podršku i pobunjeništvo, uz odluku da se uzdržavaju od zatvorske hrane tokom čitavog dana u petak 17. aprila.

Svu našu snagu i ljubav posebno šaljemo Natali Kazanovi, koja se nalazi u štrajku glađu zahtevajući okončanje zatvorskog režima izolacije u kojem se nalazi. Drugarice, nijedna zatvorenica nije sama!

Za potpuno oslobođenje; dole sa patrijarhatom i tehno-industrijskim društvom!

Solidarnost sa svim anti-autoritarnim zatvorenicama/ima!

Montreal: Međunarodni poziv na akcije solidarnosti protiv represije na Univerzitetu Kvebek

kvebek
Dana 8. aprila 2015., obezbeđenje je uz pomoć policije uhapsilo 21 osobu na Univerzitetu Kvebek, Kanada

Međunarodni poziv na akcije solidarnosti – 13.-17. aprila 2015.
Protiv represije na Univerzitetu Kvebek (UQAM) i svuda

Dana 21. marta 2015., studenti i studentkinje iz Kvebeka pokrenuli/e su politički štrajk protiv mera štednje i ekstrakcije ugljovogodnika. Naš socijalni pokret se odvija u klimi opšte represije u kojoj su protesti zabranjeni i oštro suzbijeni različitim opštinskim podzakonskim aktima. Na hiljade je ljudi, tako, uhapšeno u poslednje tri godine, najsrećniji su dobili kazne od 640 dolara, a ostali krivične prijave.

Sada već nedeljama, suočavamo se sa još većom represijom, unutar zidova našeg univerziteta. Pokret u celini je pokazao veliku hrabrost, odgovarajući udarac za udarcem na ovu represiju, ali sada nam je potrebna vaša pomoć.

U tri poslednja dana pritisnuo nas je niz događaja:

– krajem marta, devetoro studenata/kinja dobilo je poziv od izvršnog odbora UQAM-a. Bez mogućnosti ikakve žalbe, zaobilaženjem uobičajenih procedura, ovim studentima/kinjama preti najstrožija kazna univerziteta: definitivno izbacivanje. U nekim slučajevima, oni/e su optuženi/e za dela koja sežu nazad do zime 2013.

– UQAM traži sudsku zabranu kojom bi nam zabranili sprečavanje održavanja nastave, kao i SVIH aktivnosti koje se odnose na štrajk.

– 8. aprila, nakon što su studenti i studentkinje prekinuli/e nastavu, uprava UQAM-a je pozvala policiju koja je uhapsila 21 osobu unutar univerziteta. Zabranjeno im je da se približavaju fakultetu, a součeni/e su i sa krivičnim prijavama.

Reagujući na sve ovo, od 8. aprila 2015., generalne skupštine različitih fakulteta odlučile su da nastave generalni štrajk, dodajući ove zahteve:

– poništavanje sudske zabrane i sudske represije socijalnog pokreta

– nikada više policija u kampusu

– obustava postupka protiv devetoro studenata/studentkinja kojima preti izbacivanje

Potrebna nam je vaša pomoć!

Ovo je poziv na međunarodnu nedelju akcija solidarnosti od 13. – 17. aprila 2015. Naš univerzitet, UQAM, mnogo brine za svoju svoju sliku u javnosti, pa vas pozivamo da poduzmete akciju po meri svojih sredstava i mogućnosti.

Šta god da planirate da uradite, ne ustručavajte da nam prenesete svoje događaje tako što ćete nam pisati na sledeću adresu solidariteactionuqam[at]gmail.com

Protiv represije, svim neophodnim sredstvima!

U potpisu: Studenti i studentkinje i zaposleni/e studenti/kinje UQAM-a

Zagreb: 11. Anarhistički sajam knjiga (10.4. – 12.4. 2015.)


Jedanaesti Anarhistički sajam knjiga u Zagrebu održat će od 10. do 12. 4. 2015. u Zagrebačkom plesnom centru, Ilica 10.

Anarhistički sajam knjiga u Zagrebu već jedanaeset godina okuplja izdavačke kuće, grupe, projekte i osobe uključene u slobodarski pokret, te sve zainteresirane.

Osnovna ideja sajma je predstaviti anarhističku/slobodarsku literaturu i djelovanje što širem krugu ljudi, te stvoriti mjesto susreta i otvoriti diskusije važne za sam pokret i društvo.

Tijekom prvih deset godina sajam je okupio velik broj sudionika i sudionica, a na tisuće ljudi je posjetilo sajam i sudjelovalo u programu.

Više detalja o ovogodišnjem sajmu pogledajte u progamu.

Mreža utamničenih boraca: Međunarodni poziv na akciju za štrajkače glađu u grčkim zatvorima

Utamničeni anarhisti, članovi Mreže utamničenih boraca (gr. skr. DAK) Antonis Stambulos, Tasos Teofilu, Jorgos Karajanidis, Dimitris Politis, Fivos Harisis, Argiris Dalios, Andreas-Dimitris Burzukos, Grigoris Sarafudis i Janis Mihailidis, članovi “Revolucionarne borbe” Nikos Maziotis i Kostas Gurnas, član “17. novembra” (17N) Dimitris Kufodinas, nekoliko političkih zatvorenika poreklom iz Turske i zatvorenici Jorgos Sofijanidis i Muhamed-Said Elcibah, trenutno se nalaze u štrajku glađu, boreći se protiv pravnog i represivnog “stanja izuzetka” (engl. state of exception) kojeg je grčka država uspostavila još početkom 2000. godine.

Dana 2. marta 2015., zajedno sa drugovima i drugaricama izvan zatvorskih zidina, započeli smo borbu za ukidanje zatvora maksimalne bezbednosti tipa C, ukidanje antiterorističke legislative, ukidanje zakona o kapuljačama, fundamentalnu promenu u procesu uzimanja i identifikovanja DNK dokaza, kao i puštanje pacijenta sa politraumom, člana 17N, Savasa Ksirosa.

Naša borba za ispunjenje ovih zahteva jee borba protiv same srži vanrednog stanja. To je borba protiv same srži novog totalitarizma koji je u poslednjih 15 godina uspostavljen kako u Grčkoj tako i širom sveta.

Svesni činjenice da neksus između planova dominacije prevazilazi uske geografske granice država, pozivamo sve drugove i drugarice širom sveta da podrže našu borbu.

Pozivamo sve drugove i drugarice da 1. aprila izvode akcije solidarnosti i tako pošalju poruku revolucionarnog jedinstva.

POBEDA ZA BORBU ŠTRAJKAČA GLAĐU
TRENUTNO ISPUNJENJE SVIH ZAHTEVA
ZA UKIDANJE DRŽAVE I KAPITALIZMA

Mreža utamničenih boraca

Atina: Prva akcija u okviru kampanje “Razbijamo strah, izlazimo na ulice”

atina-7-3-trg-amerikis-1024x614
atina-7-3-trg-amerikis-1024x614-2

U subotu 7. marta 2015. godine, u kontekstu kampanje “Razbijamo strah, izlazimo na ulice“, “Skupština imigranata/kinja i solidarnih ASOEE”, organizovala je okupljanje na trgu Amerikis. Okupljanje je bilo dobro posećeno, uglavnom od strane imigranata/kinja koji/koje žive u tom kraju. Nakon okupljanja desile su se spontane demonstracije oko 100 ljudi koji su, krećući se kroz naselje, glasno uzvikivali slogane na francuskom, bengalskom i engleskom jeziku.

Predstojeće akcije:
Skup 14/3/2015 | trg Sintagma. | 17:00
Demonstracije 4/4/2015 | trg Viktorija | 17:30

Evropa: Gestovi solidarnosti sa Dijegom Riosom i Tamarom Sol Farijas Vergara

Neki/e od učesnika/ca u mreži Contra Info odlučili/e su da koordinišu svoje snage i učine vidljivim slučajeve dvoje anarhističkih drugova kojima se krvnička čileanska država nedavno osvetila: Dijega Riosa koji je uhapšen 7. februara 2015. nakon što je pet i po godina proveo u bekstvu i koga trenutno drže u preventivnom pritvoru pod optužbom za ilegalno posedovanje eksplozivnog materijala pronađenog u leto 2009., i Tamare Sol Farijas Vergare koja je nakon godinu dana istražnog zatvora 4. februara osuđena na nešto više od sedam godina zatvora zbog pucanja na čuvara BankoEstado (BancoEstado) u Santijagu u januaru 2014.

Između 24. i 26. februara 2015. izveli smo sledeće propagandne akcije na teritorijama pod kontrolom grčke, portugalske, španske i francuske države:

atina-diego-rios-1
atina-diego-rios-2
atina-diego-rios-3

Na Trgu Eksarhija u centru Atine postavljen je transparent koji glasi: “Snage Dijegu Riosu, anarhističkom zatvoreniku u Čileu (A) Uvek na ratnoj nozi”.

atina-tamara-sol-1
atina-tamara-sol-2
atina-tamara-sol-3
Još jedan transparent je postavljen sa jedne strane Politehničke škole u Atini, u ulici Sturnari, na kojem piše: “Od Atine do Santijaga, sloboda za Tamaru Sol (A)”.

lisabon-flajeri-1
lisabon-flajeri-2
lisabon-flajeri-3

U centru Lisabona su bacani flajeri (1, 2) sa sledećim sloganima: “Aktivna solidarnost sa Dijegom Riosom, anarhističkim zatvorenikom u Čileu / Put do slobode rađa se na ruševinama društva zatvora // Sloboda za Tamaru Sol, anarhističku zatvorenicu u Čileu / Osveta za naše mrtve, osveta za naše zatvorenike/ce // Snage Dijegu Riosu anarhisti zarobljenom od strane čileanske države / Zapalimo granice, zapalimo zatvore // Saučesništvo sa Tamarom Sol, anarhistkinjom koju je kidnapovala čileanska država / Smrt državi, živela anarhija”.

oejras-1
oejras-2
oejras-3

U Oejrasu, jednoj od lisabonskih opština, na zidovima je ispisano (šablonima): “Solidarnost sa Tamarom i Dijegom (A).”

barselona-1
barselona-2

– Na mostu jednog od izlazih puteva Barselone okačen je transparent na kome je pisalo: “Snage Dijegu i Tamari! Zatvori neće zaustaviti našu želju za slobodom.”

– Dva transparenta su okačena u centralnim delovima Marselja (nažalost nismo uspeli da ih slikamo). Na jednom piše: “Solidarnost sa anarhistima/kinjama koji/e se nalaze u zatvoru ili ilegali”, a na drugom: “Sloboda Dijegu Riosu i Tamari Sol (A)”.

Ovim simboličnim gestovima koji prelaze granice pokazujemo našu podršku Dijegu i Tamari Sol, dok težimo jačanju internacionalističke solidarnosti sa našim zatočenim sestrama i braćom. Ne zaboravljamo ni ostale borbene zatvorenike/ce, u Čileu i celom svetu.

Napred drugovi i drugarice – budimo hrabri i borimo se do uništenja svih zidova vlasti!

Atina: Šest godina od uništenja i obnove samoorganizovanog parka na uglu ulica Kipru i Patision

park-kipru-patision park-kipru-patision2Otpor neće iskoreniti

Dana 26. januara 2009.,ekipe opštine Atina, po naredbi tadašnjeg gradonačelnika N. Kaklamanisa, uništile su park koji se nalazi u ulici Kipru, čupanjem višegodišnjeg drveća i sa namerom da taj prostor predaju privatnoj kompaniji za usluge parkiranja.

Betoniranje parka je sprečeno zahvaljujući neposrednoj mobilizaciji i borbenom otporu lokalnog stanovništva kao i solidarnih koji su kolektivnim naporima obnovili park zasadivši 150 novih stabala i grmlje, te ga tako ponovo pretvorili u otvoreni javni zeleni prostor i žarište društvene borbe.

Šest godina nakon uništenja parka, i uprkos sistematskim mahinacijama gradskih vlasti i države, nastavljamo da pružamo otpor na kolektivni, samoorganizovani, anti-institucionalni i samoodređujući način, protiv njegove komercijalizacije, getoizacije i anti-društvene upotrebe, te nastavljamo da branimo njegov otvoreni i društveni karakter.

Danas, kada najveći delovi društva trpe posledice sveopšteg napada od strane države i šefova, nastavljamo da branimo svako žarište otpora protiv siromaštva, straha, eksploatacije, rasizma i represije, za društvo ravnopravnosti, solidarnosti i slobode.

Skupština solidarnosti i otpora Kipseli/Patision

Više fotki aktivnosti u parku tokom dešavanja održanog 1. februara 2015.: squathost.com/patisionstreet

Atina: Saopštenje okupirane Politehničke škole (11.12.2014.)

decembar-ulica

Iza pobede i poraza

Anarhistički zatvorenik Nikos Romanos koristeći se jedinim sredstvom koje mu je bilo na raspolaganju unutar zatočeništva u zatvoru, svojim telom, vodio je tešku i odlučnu borbu počevši od 10.11.2014. zahtevajući dašak slobode. Koristeći kontradikcije pravnog sistema, on mu se suprotstavio i razotkrio te protivrečnosti. Država se, uz održavanje apsolutnog stava prema ovom štrajku glađu sve do 6. decembra kada je polemika protiv nje dostigla vrhunac, povukla i bila je navedena da promeni zakonski okvir po pitanju obrazovnog odsustva za zatvorenike/ce.

Prilagođavanje pravnog arsenala je dvosmisleno. Sa jedne strane, politički/e zatvorenici/ce će sada biti u obavezi da obrazovna odsustva koriste uz nošenje elektronske narukvice. Država se povukla u odnosu na borbu koju su pružili Nikos i pokret solidarnosti, što je pobeda pokreta protiv vladine moći. Sa druge strane, obrazovna odsustva za zatvorenike/ce koji/e čekaju na suđenje sada su uključena u nedavno usvojeni režim digitalnog zarobljeništva, takozvane narukvice (elektronskog nadzora). Čini se da se mogućnosti kaznenog sistema da lakše deli kazne sve većim delovima stanovništva proširuju i dobijaju legitimitet. Međutim, to nije eksplicitno agresivna taktika, već uslov za kompromis na koji je država bila primorana.

Institucionalna levica, koja ionako deluje kao sigurnosna mreža sistema, bila je, u ovom konkretnom slučaju, katalizator restruktuiranja institucionalnog okvira kako bi se ojačali kontrola i represija, a otpor razoružao. Reformisti su pokušali, trgujući Nikosovim štrajkom glađu, čisto političku borbu degradirati u humanitarno pitanje. Zahtev za obrazovanjem kao vrhovnom društvenom vrednošću nije ništa drugo do pokušaj depolitizacije borbe za slobodu.

Nikosov štrajk glađu bio je od ključnog značaja za pojavu i konvergenciju raznovrsnih mobilizacija, zbog toga što je Nikos energično branio šire radikalne vizije koje su probudile potlačene, inspirišući izglede za pobedu. Zatvoreni anarhistički pobunjenik, aktivno povezan sa nitima pobune, boreći se do kraja, probudio je nešto što se ne može zauzdati. Pokret solidarnosti koji se podigao imao je masovni odziv jer je Nikosova borba dotakla delove potlačenih koji su njoj prepoznali i sopstvenu borbu za život i dostojanstvo. Solidarna borba se proširila oslobađanjem javnih zgrada širom zemlje koje su služile kao čvorišta za mobilizacije i rasprostiranje akcija. Na taj način je pokret solidarnosti uspeo za tili čas sruštiti totalitarni režim državne kontrole nad javnim prostorom koja je intenzivirana od pobune iz decembra 2008. Kolektivno okupirani prostori otpora stvaraju nasleđe za svet slobode i samoorganizovanja. Stalne agresivne incijative, uprkos činjenici da su kasnile za intenzitetom duha kojeg je projektovao drug u štrajku glađu, podsetile su da potlačeni mogu probiti državni terorizam.

Rastući pokret solidarnosti delovao je kao pretnja, prisiljavajući “predstavnike naroda” da se koriste metodama dekompresije, poput ubrzavanja izbora. To je način na koji država izbegava neminovni sukob sa onim delovima društva koji pružaju otpor. Moramo naglasiti da je oživljavanje pobune koju je Nikos zapalio bio presudni faktor koji je, u sadašnjem preuređenju režima, naterao državu da napusti svoju fasadu tobožnje parlamentarne polemike suprotstavljajući toj pobuni ujedinjeni front.

Država, dok prolazi kroz duboku političku krizu, pokušava da izbegne sukobe i zbog toga je svih ovih dana zadržavala defanzivni stav. Međutim, napori da obnovi oronulu demokratsku fasadu dominacije nagoveštavaju intenziviranje agresije države i kapitala od strane svih snaga režimskog spektra. Posebno, institucionalne/režimske levice koja, pokušavajući da otpor integriše u institucionalnu igru, ima vodeću ulogu u podrivanju borbi. Iz ovih razloga, smatramo ne samo da ništa nije gotovo, ne samo da se sve nastavlja, već da moramo pojačati i osnažiti naš kontranapad protiv civilizacije zatvora i eksploatacije. Ne dozvolimo da se mrtva tišina fiktivnog konsenzusa uspostavi ni za sekund.

Trenutno oslobađanje svih uhapšenih iz pokreta solidarnosti, kao i okončanje svih gonjenja
Bez predaha – konstantna pobuna
Do ukidanja zatvora maksimalne bezbednosti tipa C
Do ukidanja antiterorističkih zakona
Do oslobođenja svih zarobljenih boraca
Do rušenja i poslednjeg zatvora

Okupacija Politehničke škole 11.12.2014.

Originalni tekst na grčkom jeziku : Indimedija Atina

(* Napomena Kontra Info: U ranim jutarnjim časovima 13. decembra, drugovi i drugarice su najavili okončanje okupacije Politehničke škole u Eksarhiji. Prema našim saznanjima, uhapšeni u nemirima od 6. decembra u Atini pušteni su do početka suđenja uz restriktivne uslove.)

Grčka: Anarhisti i anti-autoritarni komunisti od 4.12. okupiraju sedište sindikata privatnog sektora GSEE

okupacija-gsee

Od 4. decembra 2014., okupiramo zgradu GSEE (Generalne konfederacije radnika Grčke), u znak solidarnosti sa anarhistom Nikosom Romanosom, koji se u štrajku glađu nalazi od 10. novembra 2014. Anarhista Nikos Romanos je svesni neprijatelj režima. On je izabrao da se aktivno bori protiv države i kapitala, kako unutar tako i izvan zatvora.

Oni koji imaju za cilj da ga istrebe ili prisile na kapitulaciju jesu:

– vlada koja, lojalna naređenjima lokalnog i međunarodnog kapitala, nameće sprovođenje memoranduma, politiku teških mera štednje i devalvacije naše radne snage.

– država koja nameće režim vanrednog stanja kao način iznuđivanja društvenog konsezusa i uspostave straha. Koncentracioni kampovi za imigrante i imigrantkinje, zatvori maksimalne bezbednosti tipa C, hapšenja i stigmatizacija navodno HIV-pozitivnih žena, nasilna gušenja protesta, mučenja onih koji padnu u ruke policije, policijska okupacija Skurije na poluostrvu Halkidiki, uzimanje na nišan mobilizacija studenata i studentkinja, popunjavaju slagalicu tvrđave Grčke.

Danas, vrhunac te represivne politke predstavlja slučaj anarhiste štrajkača glađu Nikosa Romanosa. Kroz njegovo istrebljenje, država teži da neutrališe revolucionarne projektualnosti – samoorganizovanje, otpor, solidarnost – koje mogu izazvati klasni i socijalni kontranapad, revoluciju.

Borba Nikosa Romanosa nije samo o osvajanju obrazovnih odsustava iz zatvora. Ona postavlja barikadu protiv zatvora maksimalne bezbednosti tipa C, novih specijlnih uslova pritvora, ograničavanja prava koja su zatvorenici i zatvorenice u krvi osvojili. Ona postavlja barikadu protiv ubilačkog naleta države i kapitala. Iz svih ovih razloga, stojimo uz našeg druga i solidarišemo se sa njegovom borbom.

BORBA DO POBEDE ILI BORBA DO SMRTI

Okupacija GSEE

Атина: Анархисти и анархистки го окупираа културниот центар Мелина

На транспарентот пишува: „Владеењето на законот убива. Солидарност со Никос Романос и останатите другари кои се на штрајк со глад.“

Денес, 6 декември 2014, го окупиравме градскиот Културен центар „Мелина“ во Атина, кој се наоѓа на раскрсница на улицата Ираклидон и Тесалоники во атинската населба Тисио.

Окупацијата претставува чин на солидарност со моменталната борба на друкарот Никос Романос, 6 години по убиството на Алексис Григоропулос.

Нашата цел е продолжување и ескалација на полиморфните анархистички акции. Ја поддржуваме секоја инцијатива која придонесува за интензификација на социјалната борба.

Победа во борбата на штрајкувачите со глад, Никос Романос, Јанис Михаилидис, Андреас-Димитрис Бурзукос и Димитрис Политиси.

Му испраќаме сила на другарот Гу.Су од Месолонги, затворен во затворот Ајос Стефаност во Патра, кој исто така е на штрајк со глад од 3 декември 2014.

Поддршка за борбата на бегалците од Сирија.

Стисната тупаница за борците по затворите во Грција, кои одбиваат да влезат во ќелиите, апстинираат од затворската храна и кои стапија во симболичен штрај со глад, во знак на солидарност со анархистот Никос Романос.

ОГАН ЗА ДРЖАВНИТЕ ГРАНИЦИ – ОГАН ЗА ЗАТВОРИТЕ!
НЕ ЗАБОРАВАМЕ – НЕ ПРОСТУВАМЕ!

П.С: Се гледаме по улиците, на барикадите и во окупираните згради.

Atina: Anarhisti i anarhistkinje okupirali Kulturni centar Melina

Na transparentu piše: “Vladavina zakona ubija. Solidarnost sa Nikosom Romanosom i ostalim drugovima u štrajku glađu.”

Danas, 6. decembra 2014., okupirali smo Kulturni centar grada Atine Melina  koji se nalazi na raskrsnici ulica Iraklidon i Tesalonikis u atinskom naselju Tisio.

Okupacija predstavlja čin solidarnosti sa tekućom borbom druga Nikosa Romanosa, šest godina nakon ubistva Aleksisa Grigoropulosa.

Naš cilj je nastavak i eskalacija polimorfne anarhističke akcije. Podržavamo svaku inicijativu koja doprinosi intenziviranju socijalnog rata.

Pobeda u borbi štrajkača glađu Nikosa Romanosa, Janisa Mihailidisa, Andreasa-Dimitrosa Burzukosa i Dimitrisa Politisa.

Šaljemo snagu drugu G.S. iz Mesolongija, zatočenom u zatvoru Ajos Stefanos u Patrasu, koji se takođe nalazi u štrajku glađu od 3. decembra 2014.

Pdržavamo borbu izbeglica iz Sirije.

Stisnute pesnice za borce koji, u različitim grčkim zatvorima, odbijaju da uđu u ćelije, koji se udržavaju od zatvorske hrane i koji su stupili u simboličan štrajk glađu u znak solidarnosti sa anarhistom Nikosom Romanosom.

ZAPALIMO GRANICE – ZAPALIMO ZATVORE

NE ZABORAVLJAMO – NE OPRAŠTAMO

P.S. Vidimo se na ulicama, barikadama i u okupiranim zgradama.

 

Atina: Drugo saopštenje Skupštine okupirane Politehničke škole (2.12.2014.)

2.12.2014-eksarhijaDanas, 2. decembra 2014., održane su demonstracije solidarnosti sa Nikosom Romanosom, zatvorenikom koji se od 10.11.2014. nalazi u štrajku glađu zahtevajući obrazovna odsustva iz zatvora (nap. prev. na koja ima pravo). Na hiljade ljudi je učestvovalo u današnjim demonstracijama, od kojih su se neki kasnije zaputili ka okupiranoj Politehničkoj školi.

Za nas okupirano tlo Politehničke škole nema nikakvu vrednost samo po sebi. Naprotiv, ono predstavlja još jedan delić mozaika dostojanstva i otpora svim onima koji društvo žele pretvoriti u groblje. To je komadić mozaika otpora savremenom totalitarizmu koji svoju moć širi nad našim životima; od anarhista koji su započeli štrajk glađu, preko mobilizacija protiv zatvora maksimalne bezbednosti i izbeglica-štrajkača glađu iz Sirije, do svih onih koji se za dostojanstvo i slobodu bore širom sveta.

Pozivamo sve one koji se bore da preduzmu sve neophodne incijative koje vode ka pobedi štrajka glađu Nikosa Romanosa: od okupiranja fakulteta do blokiranja proizvodnje; od razbijanja medijskog zaveta na ćutanje do napada na čuvare poretka.

Hajde da odgovorimo izazovima našeg vremena uprkos državnoj represiji, suprotno rezonovanjima koja žele da ostanemo pasivni posmatrači i glasači. Beskompromisna solidarnost sa N. Romanosom, štrajkačem glađu od 10.11., kao i J. Mihailidisom (od 17.11.), A.D. Burzukosom (od 1.12.) i D. Politisom (od 1.12.) koji su u štrajk glađu stupili u znak solidarnosti sa Nikosom.

TRENUTNO OSLOBAĐANJE SVIH UHAPŠENIH U DANAŠNJIM SUKOBIMA

OKUPACIJA ĆE TRAJATI SVE DO POBEDE U BORBI NIKOSA ROMANOSA

Skupština okupirane Politehničke škole
Atina, 2.12.2014.

Zatvor Koridalos: Anarhisti Andreas-Dimitris Burzukos i Dimitris Politis najavili štrajk glađu

patZatvoreni drugovi Andreas-Dimitris Burzukos i Dimitris Politis (osuđeni za slučaj dvostruke pljačke u Velvendu) najavili su štrajk glađu u znak solidarnosti sa Nikosom Romanosom. Slede odlomci njihove izjave:

Naš prijatelj i drug Nikos Romanos nalazi se u štrajku glađu od 10. novembra 2014., zahtevajući obrazovna odsustva iz zatvora, na koja ima pravo na osnovu njihovih zakona.

[…]

On je po naređenju tužioca, 24. novembra 2014. prebačen u bolnicu Genimatas. Njegov transfer pratio je i zvanični dokument zatvorskog tužioca koji je drsko naveo da bolnički doktori snose odgovornost za ono što se Nikosu može desiti, pozivajući indirektno bolničko osoblje na nasilno hranjenje Nikosa Romanosa. Međutim, sviđalo im se to ili ne, oni koji snose odgovornost za sve moguće posledice po Nikosovo zdravlje jesu Ministarstvo pravde, (specijalni apelacioni sudija) Nikopulos i zatvorska uprava.

Kao minimalni znak solidarnosti sa Nikosom, od 1. decembra 2014. i mi započinjemo štrajk glađu – kao i drug Janis Mihailidis koji štrajkuje glađu od 17. novembra – do ispunjenja njegovih zahteva.

[…]

Zajedno do kraja, zajedno do pobede

Andreas-Dimitris Burzukos
Dimitris Politis
(30.11.2014)

Grčki zatvori: Rotirajući štrajk glađu u znak solidarnosti sa Nikosom Romanosom

Drug Janis Mihailidis, trenutno zatočen u zatvoru Koridalos, najavio je da od ponedeljka 17. novembra 2014. anarhisti koji su uhapšeni nakon dvostruke pljačke u Velventu, Kozani (u februaru 2013.) započinju rotirajući štrajk glađu kako bi iskazali faktičku podršku Nikosu Romanosu koji se nalazi u štrajku glađu od 10. novembra zahtevajući da mu se odobre obrazovna odsustva.

U svojoj izjavi, Mihailidis – prvi od drugova koji je ušao u ovaj štrajk glađu u znak solidarnosti, pomenuo je između ostalog i sledeće:

“U ovom slučaju, mog drug i brat Nikos Romanos koristi svoje telo kao barikadu kako bi zahtevao prolaz za izlazak iz gušećih uslova zatočeništva, pa sam tražio načine da praktično izrazim svoju solidarnost na njim. S obzirom na uslove u kojima se u ovom momentu i sam nalazim, odlučio sam da učestvujem u rotirajućem štrajku glađu koji smo mi, drugovi koji su zajedno uhapšeni nakon pljačke u Velventu, sada započeli. Od 17. novembra 2014. započinjem sa štrajkom glađu sve do ispunjenja zahteva Nikosa Romanosa.

Ovakvim izborom želimo doprineti daljoj motivaciji drugova i drugarica van zatvorskih zidina kako bi se raznolike akcije solidarnosti umnožile i intenzivirale, otvarajući tako još jedan front u ratu protiv države i samim tim obim svesti među novim drugovima i drugaricama.”

Pored toga, anarhistički zatvorenik Janis Mihailidis je izrazio svoju solidarnost sa Iraklisom Kostarisom, zatvorenim članom R.O. 17. novembar koji se u štrajku glađu nalazi od 29. oktobra 2014. zahtevajući obrazovna odsustva na koja, takođe, ima pravo.

Atina: Fotke sa demonstracija u znak solidarnosti sa imigrantima i imigrantkinjama

solidarnost_sa_imigrantima

Centar Atine, 31. oktobar 2014.; demonstracije u znak solidarnosti sa imigrantima i imigrantkinjama optuženim za prošlogodišnji ustanak u centru za pritvor Amigdaleza (Menida, Atika); na transparentu piše: “Srušimo koncentracione kampove, a čuvare sahranimo pod njihovim ruševinama”.

Više fotki sa demonstracija ovde.

Suđenje se nastavlja u utorak 18. novembra 2014. u 9h u Atini.

Atina: Imigrantima suđenje zbog učestvovanja u pobuni u centru za pritvor u Amigdalezi

nolager-poster-730x1024(tekst na posteru)

Dana 10. avgusta 2013. imigranti koje drže u centru za pritvor u Menidi (Amigdaleza) zapalili su kontejnere, zidove i bodljikave žice. Pobunili su se protiv svojih tirana, onih koji porobljavaju njihova tijela i duše.

Petoro pritvorenih imigranata uspjelo je da pobjegne dok je preostalih šezdeset nasumično hapšeno nakon policijskog napada. Iz osvete su optuženi za ozbiljna krivična djela i 3. novembra se suočavaju sa suđenjem.

U borbama koje vode za slobodu i dostojanstvo imigranti će nas imati za saborce. Branićemo ih svim sredstvima koja su nam na raspolaganju. Zato što oni rade jedinu razumnu stvar.

ZATO ŠTO SE BORE ZA SVOJE ŽIVOTE.

SOLIDARNOST SA IMIGRANTIMA OPTUŽENIM ZA USTANAK U CENTRU ZA PRITVOR U MENIDI (AMIGDALEZA)

Poster eng/fr – Pozivi na solidarnost 1, 2

Španija: 3. Anarhistički sajam knjiga u Saragosi

Treći Anarhistički sajam knjiga održaće se između 31. oktobra i 2. novembra 2014. Događaji će se održati u anarhističkom društvenom centru La Revuelta (ulica San Agustin, naselje Magdalena), kao i skvotiranom društvenom centru Kike Mur koji se nalazi u staroj zgradi zatvora Torero u gradu Saragosa.

Tokom ova tri dana, svi učesnici – izdavači, biblioteke ili distributeri – imaće štand sa knjigama, fanzinima ili brošurama. Biće i 100% veganska kuhinja i kafe sa pristupačnim cijenama za sve posetioce.

Kontakt: libroanarquistazgz[at]riseup.net

Ovdje možeš vidjeti raspored događaja i kako doći do prostora u kojima ćemo organizovati aktivnosti.

Atina: Protest protiv zatvora ispred kuće grčkog premijera – Predstojeće demonstracije širom Grčke

[dailymotion width=”535″ height=”344″]http://www.dailymotion.com/video/x207dfl_%CF%80%CE%B1%CF%81%CE%AD%CE%BC%CE%B2%CE%B1%CF%83%CE%B7-%CE%B3%CE%B9%CE%B1-%CF%84%CE%B9%CF%82-%CF%86%CF%85%CE%BB%CE%B1%CE%BA%CE%AD%CF%82-%CF%85%CF%88%CE%AF%CF%83%CF%84%CE%B7%CF%82-%CE%B1%CF%83%CF%86%CE%B1%CE%BB%CE%B5%CE%AF%CE%B1%CF%82-%CE%AD%CE%BE%CF%89-%CE%B1%CF%80%CF%8C-%CF%84%CE%BF-%CF%83%CF%80%CE%AF%CF%84%CE%B9-%CF%84%CE%BF%CF%85-%CF%83%CE%B1%CE%BC%CE%B1%CF%81%CE%AC-%CF%83%CF%84%CE%B7%CE%BD-%CE%BA%CE%B7%CF%86%CE%B9%CF%83%CE%B9%CE%AC_videogames[/dailymotion]

U večernjim satima 24. juna 2014., drugog dana masovnog štrajka glađu preko 3,900 zatvorenika širom Grčke, skoro 60 anarhista i anarhistkinja izvelo je intvervenciju protiv zatvora ispred kuće grčkog premijera Antonisa Samarasa u Kifisiji, severnom predgrađu Atine.

Drugovi i drugarice su bacali letke protiv represije i uzvikivali slogane poput:

Ljudostraži slušajte, dalje ruke od boraca!”

“Država borce naziva ološem – ološ su jedinice za razbijanje demonstracija i panduri u civilu!”

“Država i kapital su jedini teroristi – solidarnost sa gerilom!”

“Terorizam je nadničarsko ropstvo – nema mira sa šefovima!”

“Solidarnost je oružje ljudi – rat ratu šefova!”

“Sve vrednosti ovog društva su zatvori maksimalne bezbednosti.”

“Strast za slobodom je snažnija od svih zatvora!”

Njih su ubrzo okružile MAT jedinice za razbijanje demonstracija kao i pripadnici motociklističke jedinice DELTA. Privedeni drugovi i drugarice su prebačeni u sedište atinske policije GADA koje se nalazi u centru Atine.

Otvorena skupština anarhista/antiautoritaraca protiv specijalnih uslova pritvora, pored drugih kolektiva poput skvota VOX, pozvala je na hitno okupljanje ispred GADA kome je prisustvovalo oko 300 solidarnih. Kasno noću, 57 privedenih je postepeno puštano, bez optužbi.

Subota, 28. jun 2014.
Ulični protesti protiv zatvora maksimalne bezbednosti

Volos: 11.30h, motociklističke demonstracije od Ajos Konstantinos-ERA
Atina (centar grada): 12pm, protestni marš od Trga Monastiraki
Larisa: 15h, bučne demonstracije ispred lokalnog zatvora
Iraklion, Krit: 19h, protestni marš od Trga Liontarija
Seres: 20h, kontra-info okupljanje na Trgu slobode

Trenutno je u toku treći dan štrajka glađu zatvorenika i zatvorenica u Grčkoj.

Zapalimo zatvore i svet kome su potrebni!

Grčki zatvori: Zatvorenici i zatvorenice objavili masovni štrajk glađu

grcki-zatvori-strajk-gladju

NAJAVA ŠTRAJKA GLAĐU

Od 18. juna 2014. zatvorenici i zatvorenice svih grčkih zatvora uzdržavaju se od zatvorskih obroka u znak protesta protiv fašističkog zakona o zatvorima tipa C, te u odbranu prava na odsustvo i uslovni otpust.

Međutim, ministar pravde i vlada insistiraju na ignorisanju našeg protesta. Ni na koji način nisu odgovorili na naše opravdane zahteve i provokativno nameravaju usvojiti taj zakon tokom letnjih zasedanja parlamenta u pokušaju da spreče reakcije ljudi.

Naša tela i duše koristimo kao štit protiv ovog zakona koji nas osuđuje na doživotni ostanak u zatvoru bez prava ili nade. To je sve što nam je ostalo.

Od ponedeljka 23. juna 2014., započinjemo masovni štrajk glađu u svim zatvorima širom Grčke. Tražimo naša prava i borimo se da ostanemo ljudi, a ne ljudske senke zaključane i zaboravljene u očajanju.

Zahtevamo:

1) Povlačenje fašističkog zakona o zatvorima tipa C. Kažemo ne grčkom Gvantanamu, zatvoru unutar zatvora, bez dopusta, bez poseta, bez sutrašnjice…

2) Odsustvo i uslovni optust bi trebalo da budu neotuđivo pravo svih zatvorenika i zatvorenica. Grčka je jedina zemlja u kojoj zatvorenik/ca svakog dana prolazi suđenje i kažnjavanje. Iako zakon kaže da svakome ko je odslužio 1/5 ili 3/5 svoje kazne može biti odobreno odsustvo iz zatvora ili privremeno puštanje na slobodu, zatvorenici i zatvorenice su obavezni da iznova i iznova prolaze svetu inkviziciju zatvorskih tužilaca koji takve zahteve odbijaju jedan za drugim, iako ne postoji ikakva osnova ili disciplinska kazna protiv onih zahteve podnose. Na taj način stvaraju očajne zatvorenike/ce i reprodukuju kriminalitet.

3) Primenu jednakosti pred zakonom za sve. Svi zatvorenici i zatvorenice osuđeni na doživotni zatvor zbog droge po starom zakonu 3459/2006 (jer se policija pobrinula da budu tretirani kao tobožnji narko-bosovi, a ne korisnici-ovisnici) trebalo bi da imaju pravo na ponovno suđenje u skladu sa novim zakonom i njegovim olakšavajućim odredbama za korisnike droga (4139/2013).

4) Primenu prava na bračne posete. U zatvoru te lišavaju slobode. Ali u Grčkim zatvorima te lišavaju čak i osmeha ljudske komunikacije i direktnog kontakta sa voljenima. Bračne posete su dozvoljene u zatvorima svih evropskih zemalja, samo je u Grčkoj zatvorenik/ica lišen/a ljudske komunikacije.

5) Da se odmah okonča trajno zatočeništvo onih kojima preti deportacija. Stotine zatočenih imigranata i imigrantkinja ostaje zatvoreno zbog birokratije ambasada iako su odslužili svoju punu kaznu. Zahtevamo trenutno oslobađanje takvih zatvorenika i zatvorenica.

Zahtevamo da se Ministarstvo pravde bavi stvarnim problemima u zatvorima i odmah povuče fašistički zakon kojim, u zatvoru Domokos, želi napraviti grčki Gvantanamo.

Ministar pravde će biti odgovoran za svaki dan štrajka glađu i svakog zatvorenika ili zatvorenicu čini je život ugrožen.

POBEDIĆEMO – MI  ZATVORENICI I ZATVORENICE U ŠTRAJKU GLAĐU

BORBA – DOSTOJANSTVO – SOLIDARNOST

Komitet zatvorske borbe

Atina: Činovi solidarnosti za 11. jun

Sloboda za one koji su u zatvorskim ćelijama i kavezima. Solidarnost sa Mari Mejson i Erikom MekDejvidom
Solidarnost sa Mari Mejson & Erikom MekDejvidom, borcima zatočenim zbog oslobođenja životinja-zemlje (ALF-ELF)

U kontekstu 11. juna, Međunarodnog dana solidarnosti sa anarhističkim zatvorenicima u SAD Mari Mejson i Erikom MekDejvidom kao i svim dugogodišnjim anarhističkim zatvorenicima i zatvorenicama, okačen je transparent u ulici Patision kod Politehničke škole u Atini gde su takođe ispisani i grafiti. O istoj smo temi govorili i putem radio talasa Radiozona subverzivnog izražavanja 98FM, samoupravne radio stanice iz Atine.

Solidarni anarhisti i anarhistkinje

Atina: Pucnji na skvotirani socijalni centar Vox

Stanovnici/radnici/kolektivi ujedinjeni možemo odoleti mafiji i drogama. U četvrtak, 5. juna 18:30h demonstracije u naselju; narodna skupština na Trgu. Mesto okupljanja: ugao ulica Spiridonos Trikupi i Sturnari. – Komitet inicijative stanovnika Eksarhije.

U ranim jutarnjim časovima, u utorak 3. juna 2014. oko 02:30h, nepoznate osobe su ispalile najmanje 5 hitaca ka glavnom ulazu u skvotirani društveni centar K*VOX. Dva metka su probila spoljnu metalnu roletnu i razbila staklo na ulaznim vratima [Fotke: 1, 2.]. Srećom, niko od drugova i drugarica se u to vreme nije nalazio u skvotu.

K*VOX je u poslednje vreme – zajedno sa stanovnicima, kolektivima i borcima iz kraja – poduzeo niz inicijativa protiv mafije i trgovine drogom koja se, uz tolerisanje i zataškivanje od strane policije, odvija u naselju Eksarhija.

U sredu 28. maja 2014., održana je masovna skupština u cilju razgovora o svemu navedenom, uz učešće lokalnih stanovnika, radnika i radnica, kao i kolektiva iz Eksarhije. Odlučeno je da se pokrene niz akcija protiv mafije i njihovih etatističkih zaštitnika stvaranjem narodne skupštine u Eksarhiji i okupljanjem-demonstracijama koje su planirane za četvrtak 5. jun 2014.

Verujemo da pucnji na K*VOX – dva dana pre pomenutog skupa i demonstracija – predstavljaju očajnički pokušaj trgovaca drogom – koji u saradnji sa policijom žele ovaj kraj pretvoriti u geto – da zastraše pokret i lokalnu zajednicu.

Vredi napomenuti da smo dvanaest časova nakon incidenta pronašli i pokupili čaure metaka kojima je skvot napadnut. Slično nešto se desilo i nakon pucnjave između mafijaša u kraju, kada su čaure pokupili lokalni stanovnici pošto policija – koja sarađuje sa ograncima mafije – pokazuje provokativnu inertnost u svim takvim slučajevima.

Od prvog dana svog postojanja, K*VOX se suprotstavljao alijansi mafije i policije u Eksarhiji, kao i geroizaciji ovog kraja. Drugovi i drugarice K*VOX-a su se zbog svojih aktivnosti često nalazili/e na meti policije, mafije i velikog dela masovnih medija. Osim toga, ne tako davno, troje drugova i drugarica iz K*VOX-a su kao osumnjičeni pozvani  i odvedeni u sedište atinske policije, a jedini dokaz protiv njih bio je “anonimni telefonski poziv” koji ih je povezao sa anarhističkom intervencijom [teško naoružana grupa koja se pojavila na trgu u subotu 22. marta 2014.] u Eksarhiji protiv trgovine drogom.

Nisu uspeli da nas zastraše niti policijskom invazijom na okupiranu zgradu (april 2012.), upadima u naše domove (januar 2014.), sudskim pozivima (april 2014.), niti konstantnim pretnjama koje dobijamo; pa su se sada oslonili na metke kukavičkih revolveraša.

Pokret odbija da bude zastaršen bilo čim od pomenutog.

Pozivamo one koji se bore i solidarišu da prisustvuju skupu-demonstracijama na trgu Eksarhija u četvrtak 5. juna u 18h.

NIJEDAN KORAK NAZAD

K*VOX